Četvrta industrijska revolucija: Šta to znači i kako da se postavimo?

Stojimo na ivici tehnološke revolucije koja će u temelju izmeniti način na koji živimo, radimo i na koji smo povezani jedni sa drugima. Po svom nivou, obimu i složenosti, ova transformacija neće biti slična nijednoj promeni koju je ljudska rasa već iskusila.

Još uvek ne znamo kako će se odvijati, ali jedna stvar je jasna – odgovor na to mora biti integrisan i sveobuhvatan, uključujući sve aktere globalne vladavine, od javnih i privatnih sektora do akademskih i građanskih zajednica.

Industrijske revolucije kroz istoriju

Prva industrijska revolucija je koristila vodu i moć pare kako bi mehanizovala proizvodnju. Druga je koristila električnu moć kako bi kreirala masovnu proizvodnju. Treća je koristila elektroniku i informacionu tehnologiju kako bi automatizovala proizvodnju.

Danas je Četvrta industrijska revolucija izgrađena na Trećoj, digitalnoj revoluciji koja se pojavila od sredine prošlog veka. Karakteriše je spajanje tehnologija što dovodi do brisanja granica između fizičke, digitalne i biološke sfere.

Postoje tri razloga zašto današnje transformacije predstavljaju ne samo produženje Treće industrijske revolucije nego i dolazak Četvrte:

  1. brzina
  2. obim
  3. uticaj na sisteme

Brzina trenutnih prodora nema istorijski presedan. Kada se uporedi sa prethodnim industrijskim revolucijama, Četvrta se razvija eksponencijalnim, a ne linearnim tempom.

industrija

Kako prepoznajemo Četvrtu industrijsku revoluciju?

Četvrta industrijska revolucija remeti skoro svaku industriju u svakoj zemlji. Širina i dubina ovih promena su vesnici transformacije svih sistema proizvodnje, menadžmenta i vlada.

Više od milijarde ljudi su povezani mobilnim uređajima, jedinstvenom procesorskom snagom, kapacitetom skladišta i pristupom znanju, a njihove mogućnosti su neograničene.

Ove mogućnosti će biti umnožene tehnološkim inovacijama u nastajanju u oblastima kao što su:

  • veštačka inteligencija,
  • robotika,
  • autonomna vozila,
  • 3D štampanje,
  • nanotehnologija,
  • biotehnologija,
  • nauka o materijalima,
  • skladištenje energije,
  • kvantno računanje.

Već sada je veštačka inteligencija svuda oko nas, od samoupravljajućih automobila i bespilotnih letelica do virtuelnih asistenata i programa koji prevode ili investiraju.

Prethodnih godina u oblasti veštačke inteligencije je napravljen impresivan napredak, vođen eksponencijalnim rastom računarske snage i dostupnošću ogromne količine podataka, od programa korišćenih da otkriju nove lekove do algoritama koji se koriste da bi predvideli kulturne interese.

U međuvremenu, digitalne tehnologije u proizvodnji su svakodnevno u interakciji sa biološkim svetom. Inženjeri, dizajneri i arhitekte kombinuju kompjuterski dizajn, inženjering materijala i sintetičku biologiju koja razvija simbiozu između mikroorganizama, naših tela, proizvoda koji konzumiramo, pa čak i zgrada koje nastanjujemo.

displaj budućnosti

Lepe i ružne strane Četvrte industrijske revolucije

Kao i revolucije koje su joj prethodile, Četvrta industrijska revolucija ima potencijal da poveća globalni nivo prihoda i poboljša kvalitet života populaciji širom sveta.

Do sada, oni koji su najviše imali koristi od nje su potrošači koji su bili u mogućnosti da je sebi priušte i da pristupe digitalnom svetu. Tehnologije su omogućile novim proizvodima i uslugama da povećaju efikasnost i zadovoljstvo u našim životima.

Naručivanje taksija, zakazivanje leta, kupovina proizvoda, online plaćanje, slušanje muzike, gledanje filma ili igranje video igre – sve ovo sada može da se radi na daljinu.

U budućnosti, tehnološke inovacije će nam doneti dugoročne dobiti u efikasnosti i produktivnosti. Tako će se troškovi prevoza, komunikacije i razmene smanjiti,a  logistika i lanci globalnog snabdevanja će postati efektivniji. Sve to će otvoriti nova tržišta i dovesti do ekonomskog rasta.

Istovremeno bi nova revolucija mogla doneti veću nejednakost, naročito zbog njenog potencijala da remeti tržište rada.

S obzirom na to da automatizacija zamenjuje rad, deo radnika bi morao da se otpusti ili premesti, što bi moglo pogoršati raskorak između prinosa kapitala i prinosa od rada.

vreme je novac

U drugu ruku, moguće je da će zamena radnika tehnologijom zbirno rezultirati porastom sigurnih i korisnih poslova.

U ovom trenutku ne možemo predvideti koji scenario će se odigrati, ali istorija nam govori da će ishod verovatno biti neka kombinacija ova dva primera.

U budućnosti će talenat, više nego kapital, predstavljati kritični faktor proizvodnje. Zbog ovoga će se na tržištu zabeležiti podela na niže kvalifikovane radnike, koji će biti slabo plaćeni, i u visoko kvalifikovane radnike, koji će imati dobre plate. Sve ovo će voditi do porasta društvenih tenzija.

Pored toga što je ključno ekonomsko pitanje, nejednakost predstavlja najveći društveni problem koji je povezan sa Četvrtom industrijskom revolucijom.

Najveći korisnici inovacija imaju tendenciju da budu davaoci intelektualnog i fizičkog kapitala – inovatori, akcionari, investitori. Doći će do porasta bogatstva, dok će istovremeno porasti i siromaštvo.

Tehnologija je jedan od glavnih razloga zašto su prihodi stagnirali ili opali za veći deo populacije u zemljama sa visokim prihodima. Potražnja za radnicima sa višim obrazovanjem se povećala, dok je potražnja za radnicima sa nižom edukacijom i nižim kvalifikacijama opala.

Sve ovo nam objašnjava zašto su radnici razočarani i zašto se plaše će njihovi prihodi i prihodi njihove dece nastaviti da stagniraju. Ovo takođe objašnjava zašto srednja klasa širom sveta oseća nezadovoljstvo i nepravdu.

Ekonomija sa motoom pobednik uzima sve nudi samo ograničen pristup srednjoj klasi i predstavlja recept slabe demokratije.

Nezadovoljstvo takođe može biti uzorokovano ukorenjenošću digitalnih tehnologija i dinamikom razmene informacija koje je tipično za društvene medije.

Više od 30% globalne populacije sada koristi platforme društvenih mreža da bi se povezali, učili, delili informacije. U idealnom svetu, ove interakcije bi obezbedile priliku za međukulturološko razumevanje i koheziju.

Međutim, oni takođe mogu stvoriti i širiti nerealna očekivanja o tome šta predstavlja uspeh za pojedinca ili grupu, kao i da nude prilike za širenje ekstremnih ideja i ideologija.

Uticaj na posao

Ubrzanje inovacija i njihovih promena je teško shvatiti i predvideti. Nove tehnologije predstavljaju izvor stalnog iznenađenja, čak i za one dobro informisane.

Zaista, u svim industrijama postoji jasan dokaz da tehnologije koje podupiru Četvrtu industrijsku revoluciju imaju snažan uticaj na posao.

Mnoge industrije vide uvod u nove tehnologije kao stvaranje novih načina ispunjavanja postojećih potreba, što značajno remeti vrednost postojećih lanaca industrije.

Promene počinju od agilnih, inovativnih konkurenata koji zahvaljujući pristupima globalnim digitalnim platformama za istraživanje, razvoj, marketing, prodaju i distribuciju mogu svrgnuti dobro uspostavljene izvršioce brže nego ikada, poboljšavajući kvalitet, brzinu ili cenu po kojoj je vrednost isporučena.

Glavne promene na strani potražnje događaju se kao:

  • rastuća transparentnost,
  • angažovanje potrošača.
  • novi obrasci ponašanja potrošača (zbog pristupa mobilnim mrežama i podacima).

Sve ovo tera kompanije da se prilagode tome i da menjaju način na koji dizajniraju i isporučuju proizvode i usluge.

Ključni trend je razvoj platformi koje kombinuju ponudu i tražnju, koje se lako koriste na smartfonima i stvaraju potpuno nove načine konzumiranja dobara i usluga. One smanjuju barijere za kompanije i stvaraju im bogatstvo.

Ove nove platforme se konstantno transformišu u mnoge nove usluge, stvarajući nove biznise ili unapređujući postojeće.

Uopšteno gledajući, postoje četiri glavna efekta koje industrijska revolucija ima na poslovanje:

  1. očekivanja kupaca,
  2. unapređenje proizvoda,
  3. inovativna saradnja,
  4. organizacione forme.

Sada su potrošači u epicentru ekonomije i sve se vrti oko poboljšanja načina na koji će oni biti usluženi.

Više nego ikada, fizički proizvodi i usluge mogu biti poboljšani sa digitalnim mogućnostima koje povećavaju njihovu vrednost. Nove tehnologije čine sredstva trajnijim i otpornijim, a kompanije dobijaju povratne informacije putem analiza i podataka.

Svet potrošačkih iskustava, usluga baziranih na podacima i performansama sredstava zahteva nove forme saradnje, posebno imajući u vidu brzinu kojom inovacije uzimaju danak.

Pojava novih platformi i drugih novih poslovnih modela znači da nove forme moraju biti ponovo osmišljene.

Sve u svemu, neumoljive promene od jednostavnih organizacija (Treća industrijska revolucija) do inovacija baziranih na kombinacijama tehnologija (Četvrta industrijska revolucija) je prisiljavanje kompanija da preispitaju način na koji posluju.

Poslovni lideri i zaposleni bi trebalo da razumeju promenljivo okruženje, da budu u toku zajedno sa svojim operativnim timovima i da nemilosrdno i stalno prate inovacije.

Uticaj na vlade

Nove tehnologije i platforme će sve više omogućavati građanima da se angažuju u rad vlada, iznesu svoje mišljenje i, čak, nadmudre nadzor javnih vlasti.

Istovremeno, vlade će usvojiti moći novih tehnologija kako bi povećali kontrolu nad populacijom, bazirano na prožimajućim sistemima nadzora i mogućnostima da kontrolišu digitalnu infrastrukturu.

U celini, vlade će se sve više suočiti sa pritiskom da izmene trenutni pristup javnog angažovanja i kreiranja politike, baš kao što se njihova centralna uloga vođenja politike smanjuje zbog novih izvora konkurencije, preraspodele i decentralizacije moći koje nove tehnologije omogućavaju.

politika

Na kraju, prilagodljivost vladajućih sistema i javnih vlasti će odrediti njihovo preživljavanje. Ukoliko dokažu da su sposobni da se suoče da svetom stalnih promena, to će im omogućiti da održe svoju konkurentsku prednost. Ukoliko ne budu mogli da evoluiraju, biće suočeni sa sve većim problemima.

Ovo će biti naročito vidljivo u oblasti propisa. Trenutni sistemi javne politike i donošenja odluka su evoluirali uz Drugu industrijsku revoluciju kada su donosioci odluka imali vremena da proučavaju specifična pitanja i razvijaju neophodne odgovore i odgovarajući regulativni okvir.

Takav pristup više nije izvodljiv.

S obzirom na to da Četvrta industrijska revolucija ima brz tempo promena, zakonodavci sve više dokazuju da su nesposobni da se sa njima izbore.

Kako bi onda oni mogli da održe interese potrošača i javnosti, a da istovremeno podržavaju inovacije i tehnološki razvoj?

To bi mogli da postignu prihvatanjem agilnog upravljanja, baš kao što privatni sektor sve više usvaja agilne odgovore o softverskom razvoju i poslovanju uopšte.

Ovo znači da se propisi moraju stalno prilagođavati novom, brzo promenljivom okruženju. Važno je da zaista razumeju šta je to što regulišu. Kako bi to uradili, vlade i regulatorne agencije bi trebalo da sarađuju blisko za kompanijama i građanskim društvima.

Četvrta industrijska revolucija će takođe duboko uticati na prirodu nacionalne i internacionalne bezbednosti, kao i na verovatnoću i prirodu sukoba. Istorija oružanih sukoba i internacionalne bezbednosti je istorija tehnološke inovacije, pa to ni danas nije izuzetak.

Kako se ovaj proces odvija, nove tehnologije kao što su autonomna ili biološka oružja, postaju lakša za korišćenje, pa će se individualci i male grupe sve više pridruživati državama kako bi nanosili masovnu štetu.

Ova nova ranjivost će voditi novim strahovima, ali će istovremeno napredak u tehnologiji stvarati potencijal da se reducira stepen uticaja nasilja kroz razvoj novih vidova zaštite (na primer, veće preciznosti u ciljanju u vojnoj industriji).

Uticaj na ljude

Četvrta industrijska revolucija će menjati ne samo ono što radimo nego i ono što smo. Uticaće na naš identitet i na:tehnologija

  • naš osećaj za privatnost,
  • naš pojam vlasništva,
  • naše obrasce potrošnje,
  • vreme koje posvetimo poslu,
  • naše slobodno vreme,
  • to kako razvijamo karijeru
  • to kako gajimo naše veštine,
  • to kako upoznajemo ljude,
  • to kako negujemo veze,
  • promenu našeg zdravlja.

Ova lista je beskrajna.

Tehnologije će uticati i na našu saradnju i empatiju. Naša veza sa smartfonima je poseban slučaj za posmatranje. To što smo stalno online i dostupni može nas lišiti životno najvažnijih stvari: vremena za pauzu, razmišljanje i učestvovanje u svrsishodnim razgovorima.

Jedan od najvećih individualnih izazova novog doba je privatnost. Praćenje i deljenje informacija o našim životima bitan je deo novog načina povezivanja sa ljudima.

Debate o problemima kao što su uticaj na naše unutrašnje živote i nedostatak kontrole naših podataka samo će se intenzivirati u godinama koje dolaze.

Revolucije koje se dešavaju u biotehnologiji i veštačkoj inteligenciji ponovo definišu šta to znači biti ljudsko biće menjanjem trenutnih granica životnog veka, zdravlja, razuma i sposobnosti. Revolucije nas primoravaju da ponovo definišemo etičke i moralne granice.

Oblikovanje budućnosti

Ni tehnologija niti poremećaji koji dolaze sa njom nisu spoljašnja snaga nad kojom ljudi ne mogu da imaju kontrolu. Svi mi smo odgovorni u odlukama koje svakodnevno donosimo kao građani, potrošači i investitori.

Na ovaj način bi trebalo da shvatimo priliku i moć koju imamo nad oblikovanjem Četvrte industrijske revolucije i da je usmerimo prema budućnosti koja odražava naše zajedničke ciljeve i vrednosti.

Kako bismo ovo uradili trebalo bi da razvijemo obimno i globalno deljeno gledište o tome kako tehnologija utiče na naše živote i preoblikuje našu ekonomiju, društvo, kulturu i okruženje. Moramo razmišljati strategijski o snagama poremećaja i inovacija koje će oblikovati našu budućnost.

Kada sve ovo uzmemo u obzir, na kraju se sve svodi na ljude i na vrednosti. Potrebno je da oblikujemo budućnost koja je dobra za sve nas tako što ćemo stavljati ljude na prvo mesto i osnaživati ih.

U njenoj najpesimističnijoj, nehumanoj formi, Četvrta industrijska revolucija bi mogla zaista imati potencijal da robotizuje čovečanstvo i da nam oduzme ono što je za čoveka suštinko. Ali suprotno gledano, kao dopuna najboljim delovima ljudske prirode (kreativnost, empatija), takođe može da podigne čovečanstvo na nov nivo kolektivne i moralne svesti zasnovane na zajedničkom smislu sudbine.

Obaveza svih nas je da se potrudimo da ovo poslednje prevlada.

Izvor

Scientists clone monkeys using technique that created Dolly the sheep

 

(CNN)For the first time, scientists say they created cloned primates using the same complicated cloning technique that made Dolly the sheep in 1996.

Shanghai scientists created two genetically identical and adorable long-tailed macaques. The monkeys are named Hua Hua and Zhong Zhong, a version of the Chinese adjective Zhonghua which means the “Chinese nation” or “people.”

The research was published in the journal Cell on Wednesday.
These two are not the first primates to be cloned. Scientists in 1999 created Tetra, a rhesus monkey, but used what researchers consider a simpler cloning method that produces a more limited number of off spring. In Tetra’s case, scientists split the embryos, much like what happens naturally when identical twins develop.
In the case of Hua Hua and Zhong Zhong, researchers used modern technology developed only in the last couple of years to enhance the technique used to clone Dolly, which is called somatic cell transfer, or SCNT. This is where scientists reconstruct an unfertilized egg. The researchers remove the egg’s nucleus — the part of the cell that contains most of its genetic information– and replace it with the nucleus from another cell. It’s then stimulated to develop into an embryo, which is transplanted into a surrogate mother. That same cell cluster can make more genetically matched animals.
When scientists made Dolly the sheep, years after she was born they used the same cell cluster to make four other sheep clones.

How it workedThe SCNT technique has worked to create about 20 different animals including frogs, mice, rabbits, pigs, cows and even dogs, but there have been “numerous attempts to clone non-human primate species, but they all failed,” said Mumming Poo, an author on the paper. Scientists long thought something in a monkey’s genes made the technique unsuccessful. The success of Poo’s team came from several factors, he said. The team tweaked the SCNT procedure using new technology that helped with the nucleus transfer and the fusion of cells. The team spent three years perfecting the delicate procedure. Speed while performing the procedure helped, they learned, and scientists discovered clones created out of cells from fetal tissue did better than when they used adult cells. <img alt=”20 years after Dolly the sheep, potential of cloning remains unclear” class=”media__image” src=”//cdn.cnn.com/cnnnext/dam/assets/160727151125-dolly-the-sheep-sister-clones-large-169.jpeg”>20 years after Dolly the sheep, potential of cloning remains unclear”By optimizing the method, we obtained 79 well-developed embryos and implanted them in 21 female monkey surrogates,” Poo said. That resulted in six pregnancies and the births of the two monkeys in late 2017. They hope more monkey babies will be born soon from these embryos. Scientists unaffiliated with the experiment say the limited success rate of the procedure suggests more work is needed before this practice becomes common. “While they succeeded in obtaining cloned macaques, the numbers are too low to make many conclusions, except that it remains a very inefficient and hazardous procedure,” said Robin Lovell-Badge, an embryologist and head of the Division of Stem Cell Biology and Developmental Genetics at the Francis Crick Institute. “You do have to start with proof of principle,” said Jennifer Barfield, an assistant professor in biomedical sciences at Colorado State University, about the low number of births. She is not affiliated with the new study, but is working on reproductive technology research involving buffalo. She found the work interesting and important, “particularly for primates, where success hasn’t been that easy to come by.”<img alt=”Scientists say the monkeys are much like human babies who get more active every day.” class=”media__image” src=”//cdn.cnn.com/cnnnext/dam/assets/180122113849-01-monkey-clones-hua-hua-large-169.jpg”>Scientists say the monkeys are much like human babies who get more active every day.{“@context”: “http://schema.org”,”@type”: “ImageObject”,”name”: “Scientists say the monkeys are much like human babies who get more active every day.”,”description”: “Scientists say the monkeys are much like human babies who get more active every day.”,”url”: “//cdn.cnn.com/cnnnext/dam/assets/180122113849-01-monkey-clones-hua-hua-large-169.jpg”,}New ethical questionsThe birth of these clones also brings up ethical issues. Humans are in the primate family. With this birth, these scientists have broken a barrier and that means the technique could, in theory, be applied to humans. The authors of the paper say they have no intention of trying and they believe their results should spark a wider discussion about the laws and regulations the world needs to regulate cloning.Darren Griffin, a professor of genetics at the University of Kent, said “careful consideration now needs to be given to the ethical framework under which such experiments can, and should, operate.” He noted, critics will evoke, “the slippery slope argument of this being one step closer to human cloning.” However, Griffin said he thinks the benefits of this approach are clear and “cautious optimism is my personal response to this study. The study itself is very impressive technically.”The authors of this experiment say they will continue working to improve the SCNT approach. They also plan to watch how Zhong Zhong and Hua Hua develop physically and mentally. <img alt=”Scientists will monitor the clones for any growth or development problems.” class=”media__image” src=”//cdn.cnn.com/cnnnext/dam/assets/180122114001-03-monkey-clones-large-169.jpg”>Scientists will monitor the clones for any growth or development problems.{“@context”: “http://schema.org”,”@type”: “ImageObject”,”name”: “Scientists will monitor the clones for any growth or development problems.”,”description”: “Scientists will monitor the clones for any growth or development problems.”,”url”: “//cdn.cnn.com/cnnnext/dam/assets/180122114001-03-monkey-clones-large-169.jpg”,}They ultimately hope the creation of these clones helps researchers better understand human disease. Poo said that the Chinese government intends to dramatically increase the size of the lab and the project. He predicts within five years there should be 20 to 30 more facilities creating monkey clones. Researchers want to use additional clones to study genetic diseases such as autism, Parkinson’s, Alzheimer’s and Huntington’s. “Nonhuman primate research remains vital to the continuation of medical research and advances in human health,” said James Bourne, an associate professor and National Health and Medical Research Council senior fellow at the Australian Regenerative Medicine Institute at Monash University, who is not affiliated with this study. “The recent description of a protocol to clone macaque monkeys by somatic cell nuclear transfer could be an important tool in medical research for understanding disease in a species genetically more comparable to humans.”The future for Hua Hua and Zhong ZhongHua Hua and Zhong Zhong are being bottle fed and appear to be developing normally, scientists say. They get regular physical check ups and when they are a little older, scientists will study their mental health to see if there are any problems.”The two monkeys are very active and healthy, they progress very rapidly like human babies,” author Qiang Sun said. “Every other day, they seem more active and their motor system is much more developed and (there are) no signs of abnormality.” Follow CNN Health on Facebook and TwitterSee the latest news and share your comments with CNN Health on Facebook and Twitter.Video from the lab of the active pair shows one monkey likes to suck its thumb. One climbs over its stuffed Hello Kitty doll attempting to figure out how to get through the top of its incubator. The other monkey seems curious about the camera documenting its every move — that is, until it’s distracted by its sibling jumping on its back. In other words, the clones seem to be up to typical monkey business.